Ancona
Ovo je glavno značenje pojma Ancona. Za trajekt, pogledajte M/T Ancona.| Ancona | |
|---|---|
 |
.svg) |
| Regija: | Marke |
| Pokrajina: | Ancona (AN) |
| Koordinate: | 43°37′N 13°31′E / 43.617°N 13.517°E |
| Visina: | 16 m[1] |
| Površina: | 125,1 km2[1] |
| Stanovništvo: | 100 151[2] (1. siječnja 2026.) |
| Poštanski broj: | 60121-60131 |
| Pozivni broj: | 071 |
| ISTAT-broj: | 042002 |
| Svetac zaštitnik: | Sveti Cirijak |
  Ancona Ancona na zemljovidu Italije |
|
| Službena stranica: | Ancona |
Ancona (staro hrv. ime Jakin), grad i luka na talijanskoj obali Jadrana u središnjem dijelu Italije; glavni grad istoimene provincije u regiji Marche; 101.909 stanovnika (2005.).
Ancona se razvila amfiteatralno oko luke na sjeverozapadnim padinama planine Monte Conero (572 m). Važna je luka s prekojadranskim vezama s hrvatskom obalom (Zadar i Split). Razvijeno ribarstvo, rafinerija, brodogradnja, strojarska, kemijska i prehrambena industrija.
Mnogobrojni arhitektonski spomenici: Trajanov slavoluk (115.), romanička crkva (12. – 13. st.), katedrala (13. st.), Loggia degli Mercanti, djelo Jurja Matejeva Dalmatinca. Osnovali su je 390. pr. Kr. godine grčki kolonisti iz Sirakuze, od 3. stoljeća je pod rimskom vlašću i važna ratna luka. Od 1352. godine u sastavu je Papinske Države. Grad je stradao u potresu 1972. godine.
Tijekom povijesti zabilježene su mnoge kulturne i ostale veze s hrvatskim gradovima na Jadranskoj obali. U ranom Srednjem vijeku (7. stoljeće) na područje južne Italije i Ancone pristižu mnogi Hrvati koji sudjeluju u ratovima Bizanta protiv Langobarda.
U vrijeme turskih prodora područje Ancone naseljava veliki broj izbjeglica iz Hrvatske, Hercegovine i Bosne. Djeluju mnogi poduzetnici i trgovci iz južne Hrvatske i Boke.
U Anconi djeluje i hrvatska bratovština (Universitas Sclavorum). U 15. i početkom 16. stoljeća u Anconi svoja djela stvaraju Juraj Matejev Dalmatinac (Loggia dei Mercanti iz 1451., crkve S. Francesco alle Scale iz 1454. i S. Agostino, palače Palazzo Benincasa i Palazzo del Senato) i Ivan Duknović (franjevačka crkva, nadgrobni spomenici). U Anconi su u 17. i 18. stoljeću tiskane i knjige brojnih hrvatskih pisaca (Ilija Bunić, Ivan Ančić i dr.).
Broj stanovnika registriranih 1. siječnja 2026. godine bio je 100 151. Djeca i mladi činili su 13,7 %, a starije osobe 26,8 % stanovništva.[3]
| Popis stanovništva | ||
|---|---|---|
| Godina | Br. stan. | ±% |
| 1861. | 49 375 | — |
| 1871. | 48 738 | −1,3 % |
| 1881. | 50 703 | +4,0 % |
| 1901. | 57 689 | +13,8 % |
| 1911. | 65 804 | +14,1 % |
| 1921. | 68 907 | +4,7 % |
| 1931. | 74 227 | +7,7 % |
| 1936. | 79 677 | +7,3 % |
| 1951. | 85 763 | +7,6 % |
| 1961. | 100 485 | +17,2 % |
| 1971. | 109 789 | +9,3 % |
| 1981. | 106 498 | −3,0 % |
| 1991. | 101 285 | −4,9 % |
| 2001. | 100 507 | −0,8 % |
| 2011. | 100 497 | −0,0 % |
| 2021. | 98 402 | −2,1 % |
| Izvori: [4][5] | ||
Najzastupljeniji su bili državljani sljedećih zemalja (po mjestu rođenja): Italija (80 822 – 82,9 %), Bangladeš (3180 – 3,3 %), Albanija (2173 – 2,2 %), Rumunjska (1990 – 2 %), Peru (1364 – 1,4 %), Filipini (625 – 0,6 %), Moldavija (531 – 0,5 %), Pakistan (458 – 0,5 %), …[6]
- Cirijak Ankonski (Ciriaco di Ancona), navigator i arheolog
- Eduard von Böhm-Ermolli, austrijski general u Prvom svjetskom ratu
- Franco Corelli, talijanski tenor
- Vito Volterra, talijanski matematičar i fizičar
Chiesa del Santissimo Sacramento
Chiesa di San Domenico
Chiesa di Santa Maria della Piazza
Palazzo Ferretti
Pojedinost iz arheološkog muzeja
Katedrala
Spomenik
Pojedinosti iz grada
Upravna zgrada
Fontana
Kazalište
Reljef u luci
Uresi gradskih zgrada
Povijesne zgrade
_2017.jpg)
- 1 2 Classificazioni statistiche – anno 2026. www.istat.it. Talijanski nacionalni institut za statistiku. 21. veljače 2026. Pristupljeno 27. veljače 2026. (Napomena: Povezivanje datoteke na tehničkom skupu podataka.)
- ↑ Resident population by age, sex and marital status on 1st January 2026. demo.istat.it. Talijanski nacionalni institut za statistiku. 1. siječnja 2026. Pristupljeno 1. travnja 2026. (Napomena: Povezivanje datoteke na tehničkom skupu podataka.)
- ↑ Resident population by age, sex and marital status on 1st January 2026. demo.istat.it. Talijanski nacionalni institut za statistiku. 1. siječnja 2026. Pristupljeno 1. travnja 2026. (Napomena: Povezivanje datoteke na tehničkom skupu podataka.)
- ↑ Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 (PDF). ebiblio.istat.it (talijanski). Talijanski nacionalni institut za statistiku. 1994
- ↑ Popolazione residente per territorio – serie storica,. esploradati.censimentopopolazione.istat.it (engleski i talijanski). Talijanski nacionalni institut za statistiku
- ↑ Resident population by sex, municipality and individual citizenship or country of birth from year 2002. demo.istat.it. Talijanski nacionalni institut za statistiku. 1. siječnja 2025. Pristupljeno 27. veljače 2025. (Napomena: Povezivanje datoteke na tehničkom skupu podataka.)
- Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, Večernji list, Zagreb, 2005.
- Grad Ancona
- Luka Ancona
- Parco del Conero Arhivirana inačica izvorne stranice od 6. srpnja 2006. (Wayback Machine)
- Teatro delle Muse
- Fotografije Ancone
- Turistički vodič i fotografije Ancone
- Associazione Guide Turistiche Ancona Arhivirana inačica izvorne stranice od 17. rujna 2006. (Wayback Machine)
- Zračna luka Ancona
- Slobodna Dalmacija Podlistak: Stoljetne veze Dalmacije i Ancone
